U intervjuu za “Larry King Now” svjetski poznati astrofizičar Stephen Hawking (08. 01. 1942.) odgovarao je na pitanja o tome o čemu razmišlja te otkrio da se ponekad zapita zašto sve oko nas uopće postoji. U intervjuu s Kingom još 2010. godine Hawking je rekao da su dvije najveće opasnosti po čovječanstvo pohlepa i glupost. Smatra da se u međuvremenu ništa nije promijenilo. Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiruopćenito. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana. U mladosti Stephen Hawking obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicira jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest ne oštećuje njegov mozak tako da se uspješno nastavlja posvećivati svom teoretskom radu.

U natalnoj karti Stephena Hawkinga ističe se impozantni veliki zemljani trigon u kojem je čak pet planeta: Merkur, Mjesec, Neptun, Saturn i Uran. Ova neobična konfiguracija pokazuje ogromne mentalne sposobnosti i istovremeno život u svom posebnom svijetu izoliranom od svakodnevne stvarnosti. Također je zanimljivo da Hawking nema niti jedan planet u vodenim znakovima. Voda je element vezan uz emocije koje su za njega uz tako razvijene mentalne sposobnosti područje nepoznanica. Prodornost uma dodatno naglašava kvadrat između Marsa u Ovnu i Merkura u Jarcu. Ovdje Mars daje recepciju Merkuru, čineći ga izuzetno snažnim i spremnim da se upusti u sve izazove. Ako postojećem nedostatku planeta u vodenim znakovima pridružimo i kvadrat Venere s Uranom i Saturnom, Hawking definitivno ima velikih problema u kreiranju stalnih i stabilnih bliskih odnosa.

Piše: Igor Ognjenović (Centar za astrološku edukaciju)